Devizni račun: kako ga otvoriti i koliko košta

Devizni račun je račun u banci na kojem držite evre, dolare i druge strane valute. Treba vam ako iz inostranstva primate zaradu, honorar ili penziju, ili ako devize želite da čuvate u banci umesto da ih odmah menjate u dinare. Otvara se uz ličnu kartu ili pasoš, a u Raiffeisen banci devizni račun može da se otvori i potpuno onlajn, preko video razgovora.

Otvaranje je besplatno u svih pet banaka iz poređenja u ovom tekstu, a mesečno vođenje računa je besplatno ili košta do 120 dinara. Pravi trošak su prilivi: kad vam neko iz Evropske unije pošalje 1.000 evra, banka po tarifi uzima od oko 100 do 650 dinara. Poređenje se zasniva na tarifama Banca Intese, Raiffeisen banke, OTP banke, NLB Banke (ranije NLB Komercijalna banka) i Banke Poštanska štedionica, preuzetim sa sajtova banaka 12. novembra 2026.

Kome je potreban devizni račun

Najčešći razlog je novac koji stiže spolja. Poslodavac iz Nemačke, strani klijent, penzijski fond iz inostranstva ili rođak koji šalje pomoć uplaćuju na devizni račun. Novac ostaje u valuti u kojoj je stigao, a vi birate kada ćete ga i da li ćete ga pretvoriti u dinare. Strani klijenti ponekad plaćaju i preko PayPala; šta ta usluga omogućava korisnicima iz Srbije, opisano je u tekstu PayPal u Srbiji.

Penzija iz Nemačke ima posebnu stavku u tarifama: Banca Intesa, Raiffeisen i NLB za nju navode 0,23 % iznosa, a Poštanska štedionica da naknada za tu penziju ne može biti veća od 0,23 %. Na penziju od 600 evra to je oko 162 dinara. Raiffeisen i NLB tu stavku vode među SWIFT prilivima; NLB za inostranu penziju koja stigne preko SEPA kanala navodi 0,28 %, najmanje 120 dinara, što je na 600 evra oko 198 dinara.

Ako na devizni račun primate honorare od stranih klijenata, račun ne rešava porez. Prihod od isplatioca iz inostranstva, koji u Srbiji ne obračunava porez umesto vas, prijavljujete sami Poreskoj upravi, po kvartalima, preko portala Frilenseri. Za treći kvartal 2026. prijava se podnosila od 1. do 30. oktobra. Ako niste sigurni da li se vaš prihod prijavljuje na taj način, pitajte Poresku upravu ili knjigovođu. Ko isti posao radi kao registrovani preduzetnik, ima drugačija pravila, opisana u tekstu o paušalnom oporezivanju.

Kako otvoriti devizni račun

U filijali je postupak kratak: banka utvrđuje vaš identitet, a vi potpisujete ugovor. Poštanska štedionica, na primer, od građana Srbije traži ličnu kartu, pasoš ili izbegličku legitimaciju. Stranac koji u Srbiji boravi duže od godinu dana donosi ličnu kartu za strance ili strani pasoš i uverenje MUP-a sa datumom prijave boravka i adresom.

Bez odlaska u banku devizni račun može da se otvori u Raiffeisen banci, kao Devizni iRačun. Namenjen je punoletnim građanima Srbije koji u toj banci još nemaju devizni tekući račun, a prema stranici banke spreman je za korišćenje za oko 15 minuta:

  1. Pripremite važeću ličnu kartu ili pasoš izdat u Srbiji. Uz ličnu kartu treba i dokaz o prebivalištu: očitana lična karta, saobraćajna dozvola, rešenje o porezu na imovinu ili račun za struju, telefon ili komunalne usluge na vaše ime.
  2. Prijavu popunite na sajtu banke, na telefonu ili računaru sa kamerom i mikrofonom.
  3. Identitet potvrdite u kratkom video razgovoru sa zaposlenim u banci.
  4. Ugovor potpišite elektronski; za to služi broj mobilnog telefona u domaćoj mreži.

Na računu možete držati novac u 14 valuta, među njima u evrima, dolarima, švajcarskim francima i funtama. Kartica ne stiže automatski: postojeću debitnu karticu Raiffeisen banke možete povezati sa deviznim računom u aplikaciji, a novu tražite u filijali. Za plaćanja u inostranstvo i menjanje valuta potreban je i dinarski račun u istoj banci. U Poštanskoj štedionici vlasnici deviznih računa mogu da dobiju Visa karticu.

Kad je račun otvoren, platiocu u inostranstvu dajete instrukciju za priliv: dokument banke sa vašim IBAN-om i SWIFT (BIC) kodom banke. Neke banke posle priliva traže i podatak o tome zašto je novac stigao. Banca Intesa traži da isti ili naredni radni dan na adresu prilivi@bancaintesa.rs pošaljete izjavu o osnovu priliva.

Naknade u pet banaka

Devizni račun: kako ga otvoriti i koliko košta

Tabela prikazuje naknade za devizni račun za fizička lica. Procentualne naknade obračunavaju se na iznos priliva ili naloga, uz najmanji (min.) i najveći (maks.) iznos. Datum u prvoj koloni je datum od kog se tarifa primenjuje.

Banka (tarifa od)Vođenje računaPriliv u evrima preko SEPAPriliv preko SWIFT-aSlanje evra u SEPA zonu
Banca Intesa (4. 5. 2026.)120 RSD mesečno, samo u mesecu sa prometom0,06 %, min. 100, maks. 15.000 RSD0,35 %, min. 300, maks. 60.000 RSDe-banking i aplikacija: 0,04 %, min. 150 RSD; šalter: 0,08 %, min. 300 RSD
Raiffeisen (14. 7. 2026.)bez naknadedo 10.000 evra: 0,35 %, min. 250 RSDdo 10.000 evra: 0,40 %, min. 300 RSD0,20 %, min. 750, maks. 10.000 RSD
OTP banka (5. 5. 2026.)bez naknadedo 2.400 RSD besplatno, preko toga 650 RSDdo 2.400 RSD besplatno, do 120.000 RSD od 360 do 960 RSD, preko toga 0,40 %, min. 1.200, maks. 39.000 RSDe-banking i aplikacija: 950 RSD; šalter: 2.550 RSD
NLB Banka (21. 9. 2026.)bez naknade0,28 %, min. 240, maks. 32.000 RSD0,35 %, min. 300, maks. 40.000 RSD0,56 %, min. 800, maks. 32.000 RSD
Poštanska štedionica (27. 4. 2026.)50 RSD mesečno, samo u mesecu sa prometomdo 100 evra: 20 RSD; do 5.000 evra: 0,20 %, min. 200 RSD; preko toga 0,15 %, maks. 8.000 RSDisto za evre; druge valute 0,15 %, min. 200, maks. 8.000 RSD500 RSD po SEPA nalogu, na šalteru; za plaćanje u inostranstvo tarifa navodi i 0,50 %, min. 300, maks. 20.000 RSD

Vođenje računa je sitan trošak. Intesa ga ne naplaćuje za jedan račun u evrima u paketima Hit Plus i Magnifica, a Raiffeisen naplaćuje 100 dinara mesečno samo za devizne račune otvorene uz pakete iz perioda od 2016. do 2022. godine i uz Premium paket. Uplata i isplata deviza u gotovini ne naplaćuju se u Intesi, Raiffeisenu, NLB-u i Poštanskoj štedionici. Intesa i NLB za isplatu veću od 600.000 dinara u protivvrednosti traže najavu 24 sata unapred.

Razlika nastaje kad novac stigne. Uzmimo priliv od 1.000 evra iz Nemačke preko SEPA sistema i srednji kurs NBS od 117,6322 dinara za evro na dan 12. novembra 2026. Banca Intesa naplaćuje 100 dinara, koliko iznosi njen minimum, jer je 0,06 % od tog iznosa oko 71 dinar. Poštanska štedionica uzima oko 235 dinara, NLB oko 329, Raiffeisen oko 412, a OTP 650 dinara. Deo banaka procenat računa po svom kupovnom kursu, pa se stvarni iznos razlikuje za nekoliko dinara.

Za SEPA prilive od stotinak do oko 9.000 evra po ovim tarifama najmanje uzima Banca Intesa. Na većim iznosima jeftiniji je OTP, jer se njegovih 650 dinara ne menja sa iznosom: na priliv od 20.000 evra Intesa naplaćuje oko 1.412 dinara. Za male uplate računica je opet drugačija: OTP ne naplaćuje priliv do 2.400 dinara, što je oko 20 evra, a Poštanska štedionica za priliv do 100 evra uzima 20 dinara.

Ako hoćete da otvorite samo devizni račun, i to bez odlaska u banku, tu je Raiffeisen, uz nešto skuplji priliv. NLB preko interneta, uz video razgovor, otvara pakete računa IndiGo i Royal Blue, u čijem su sastavu, prema stranici banke, dinarski i devizni račun. Raiffeisen od 3. decembra 2026. uvodi novu tarifu, a stavke iz tabele u njoj ostaju iste.

I slanje 1.000 evra najjeftinije je u Intesi: iz aplikacije u zemlju SEPA zone ona uzima 150 dinara, koliko iznosi njen minimum, Raiffeisen 750, NLB 800, a OTP 950 dinara. Poštanska štedionica u tarifi ima stavku „SEPA plaćanje” od 500 dinara, na šalteru. Ta stavka je upisana među prenosima na račune u Srbiji, dok za plaćanje u evrima na račun u inostranstvu tarifa navodi 0,50 %, najmanje 300 dinara, što je za 1.000 evra oko 588 dinara. Pre slanja pitajte banku koja se stavka primenjuje na vaš nalog.

SEPA ili SWIFT: zašto je ista uplata negde skuplja

Od 4. odnosno 5. maja 2026. banke u Srbiji primaju i šalju evre kroz SEPA, sistem plaćanja u evrima koji obuhvata 41 zemlju, prema Narodnoj banci Srbije. Uplata u evrima iz zemlje SEPA zone ide tim putem. Dolari, franci i druge valute i dalje stižu preko SWIFT-a, mreže preko koje banke šalju novac jedna drugoj, i taj put je skuplji: Intesa za SEPA priliv uzima 0,06 %, a za SWIFT 0,35 %.

Kod SEPA naloga troškove dele platilac i primalac, po opciji SHA: svako plaća svojoj banci. Prema obaveštenju Banca Intese, SEPA transfer se izvršava isti ili najkasnije sledeći radni dan. Kod SWIFT-a platilac može da izabere opciju OUR i preuzme sve troškove, a NLB Banka primaocu takav priliv ne naplaćuje. NLB ne naplaćuje ni SWIFT priliv iz inostranstva po osnovu zarade i službenog puta; za SEPA priliv takvog izuzetka u tarifi nema.

Kako se priliv pretvara u dinare

Devizni račun je obično viševalutni: NLB-ov podržava 12 valuta, a Poštanska štedionica prima uplate u deset, s tim što švajcarske franke prima samo za dalje devizno plaćanje. Dolari od američkog klijenta zato ostaju dolari dok ih ne prodate.

Pretvaranje u dinare je prodaja deviza banci, po njenom kupovnom kursu. Taj kurs je niži od srednjeg kursa NBS, a razlika je trošak koji se u tarifi ne vidi. NLB, na primer, ne naplaćuje naknadu kad devize prodate na svoj dinarski račun u istoj banci, ali razlika u kursu postoji i tu. Kod veće zamene zato uporedite kupovni kurs svoje banke sa srednjim kursom NBS za isti dan; kako se čita kursna lista objašnjava tekst o kursnoj listi i zameni novca.

Ako novac šaljete u valuti koju nemate na računu, na primer evre sa računa na kojem su vam dolari, plaćate i konverziju: NLB i Banca Intesa za nju naplaćuju 0,40 %, uz kurs banke.

Devizni račun ili devizna štednja

Devizni račun služi za novac koji vam je pri ruci, i na njega se obično ne dobija kamata. Raiffeisen za Devizni iRačun izričito navodi da je beskamatan, a Poštanska štedionica da na devizna sredstva po viđenju ne plaća kamatu. Kamatu donosi oročena devizna štednja, za koju novac vezujete na unapred dogovoren rok.

Kamata na deviznu štednju se oporezuje, a na dinarsku ne. Po Zakonu o porezu na dohodak građana, kamata spada u prihode od kapitala, koji se oporezuju po stopi od 15 % (član 64), dok je kamata na dinarske štedne i druge depozite oslobođena poreza (član 65). Porez zadržava banka pri isplati kamate, pa od svakih 100 evra kamate na štednji vama ostaje 85. Na šta da pazite pre oročavanja, od prevremenog raskida do automatskog produženja, objašnjava tekst o štednji u banci.

Novac na deviznom računu i na deviznoj štednji osiguran je kao i dinarski, za slučaj da banka ode u stečaj. Prema Agenciji za osiguranje depozita, osigurani iznos je do 50.000 evra po deponentu u jednoj banci, bez obzira na to koliko računa tamo imate, i obuhvata štednju, tekući i druge račune. Devizne depozite Agencija isplaćuje u evrima.

drugi upravo čitaju